Ginekološke operacije

ABDOMINALNA HISTEREKTOMIJA (EKSTRAKCIJA MATERNICE)

Abdominalna histerektomija izvodi se u općoj anesteziji. Prije zahvata mokraćni se mjehur isprazni uvođenjem trajnog katetera kroz mokraćnu cijev. Kateter najčešće ostaje u mokraćnom mjehuru 2 do 3 dana. Nakon pranja i dezinfekcije operacijskog polja, liječnik rezom iznad pubičnih dlaka otvori trbušni zid. Maternica se odvoji od susjednih organa i podvežu se određene krvne žile. Nakon toga se maternica ekstrahira u cijelosti, sa ili bez jajnika i šalje se na patohistološku analizu.

VAGINALNA HISTEREKTOMIJA (EKSTRAKCIJA MATERNICE)

Vaginalna histerektomija operacijski je zahvat kojim se maternica ekstrahira kroz rez na rodnici. Indikacije za vaginalnu histerektomiju u velikoj su mjeri podudarne s indikacijama za abdominalnu histerektomiju, ali ovaj je zahvat tehnički zahtjevniji. S druge strane, oporavak pacijentice i hospitalizacija znatno su kraći u usporedbi s oporavkom pacijentica kojima je izvedena abdominalna histerektomija. Pročitajte više.

Poremećaj mokrenja tegoba je gotovo polovine žena starijih od 50 godina. Njih 25 – 30 % obolijeva od statičke inkontinencije urina  /SIU/. U liječenju SIU, trendovi uključuju postavljanje polipropilenskih traka pod srednju trećinu mokraćne cijevi (miduretralni slingovi) a u liječenju defekata dna male zdjelice, osim klasičnih kirurških metoda koje koriste nativno tkivo, upotrebljavamo i vrhunske titanizirane polipropilenske mrežice. Navedenim se metodama znatno skraćuje trajanje hospitalizacije, brža je uspostaa potpune životne i radne sposobnosti, oštećenje okolnog tkiva je minimalno, a povezanost izvršnog i osjetnog organa živcima netaknuta. Liječenje prolapsa kirurška je metoda, dok se statička inkontinencija može liječiti konzervativno i kirurški. Postoji više od stotinu kirurških metoda liječenja SIU. Pročitajte više. 

Dijagnostička laparoskopija obavlja se kad je potrebno pronaći uzrok tegoba u zdjelici koje nije moguće dijagnosticirati ginekološkim pregledom, ultrazvukom ili srodnim pretragama. Može se obaviti kod akutnih i kroničnih bolova, sumnje na izvanmaterničnu trudnoću, a naročito je bitna pretraga u obradi i liječenju neplodnosti.

Operativna laparoskopija uobičajena je metoda kod operacije cisti na jajniku (cistektomija), podvezivanju jajovoda (sterilizacija), ekstrakciji bolesnog jajovoda (salpingektomija), ekstrakciji mioma (miomektomija), operaciji izvanmaternične trudnoće sa (salpingektomija) ili bez ekstrakcije (salipingotomija) promijenjenog jajovoda, ukoliko je trudnoća u jajovodu. Pročitajte više.

Histeroskopija je minimalno invazivan endoskopski zahvat koji omogućava detaljan pregled unutrašnjosti maternice. Izvodi se histeroskopom na koji je priključena videokamera (neka vrsta uskog teleskopa), a uvodi se kroz vrat maternice u materničnu šupljinu. Kroz histeroskop se u materničnu šupljinu tijekom zahvata uvodi posebna otopina koja širi stijenke maternice kako bi se unutrašnjsot mogla što bolje vidjeti. Histeroskopija može biti dijagnostička ili terapeutska.

Dijagnostička histeroskopija traje nekoliko minuta i provodi se ambulantno, u kratkotrajnoj anesteziji. Razlozi za zahvat su procjena plodnosti kod opetovanih spontanih pobačaja, nepravilna i obilna menstrualna krvarenja, nepravilna krvarenja u peri- i postmenopauzi, kontrola sluznice maternice kod žena koje uzimaju neku vrstu lijeka zbog karcinoma dojke. U nekim je slučajevima na kraju postupka potrebno uzeti uzorak tkiva sluznice maternice i provesti histopatološku analizu. Pročitajte više. 

Izvodimo sve vrste plastičnih operacija vagine i vulve. Prednja i stražnja plastika rodnice se najčešće rade i u sklopu vaginalnih histerektomija, kako bi se u potpunosti otklonio problem genitalnog sustava i vratila mu funkcija.

• Odstranjenje himena ili stenoze introitusa rodnice
• Korekcija rodnice nakon poroda i epiziotomije
• Labioplastike, odstranjenje povećanih labija

Plastike genitalnog sustava su domena liječenja specijalista ginekologije koji najbolje poznaju anatomiju, funkciju i morfologiju te regije, uz sve promjene u životnim fazama žene. Sve operacije izvodimo u operacijskoj sali uz opću anesteziju.

Postoji nekoliko razloga za izvođenje dilatacije i kiretaže:

• dilatacija, vakuumska aspiracija materišta i kiretaža (DVAC) izvode se radi odstranjivanja propale trudnoće ili zaostalih produkata trudnoće u slučaju poremećenog razvoja fetusa/propale trudnoće ili poslije spontanog pobačaja
• dilatacija, vakuumska aspiracija materišta i kiretaža (DVAC) izvode se kod prekida trudnoće i namjernog pobačaja (abortus artifitialis)
• dijagnostička kiretaža najčešće se izvodi zbog nepravilnog krvarenja iz maternice kod žena u zreloj dobi. Odstranjuje se tkivo iz maternice koje može biti hormonski ili upalno promijenjeno, benigno, maligno.
• terapijska se kiretaža provodi pri raznim krvarenjima iz maternice koja ne reagiraju na medikamentnu terapiju. Da se postavi konačna dijagnoza, dobiveno tkivo iz maternice šalje se na patohistološku analizu.

Konizacija nožem kirurški je zahvat kojim se (skalpelom) odstranjuje dio vrata maternice na kojem su pronađene promjene. Konizacija se u pravilu izvodi u općoj anesteziji, a pacijentica se u bolnici postoperacijski oporavlja tri do četiri dana. Konizacija nožem primarno je dijagnostička, a najčešće i terapijska kirurška metoda. Konačnu dijagnozu postavlja patolog, serijskim mikroskopskim pregledom odstranjenog preparata. Patolog procjenjuje također zahvaćenost rubova i vrha konusa, što je prognostički bitan čimbenik za konačno izlječenje pacijentice.

Iako po svom opsegu konizacija nije velik kirurški zahvat, stopa komplikacija relativno je visoka. Najčešća rana komplikacija zahvata je krvarenje koje se javlja u 6-7 % slučajeva. Dio pacijentica (oko 4 %) kasnije može imati problema sa začećem, spontanim pobačajem ili prijevremenim porodom (1 %). Nakon odstranjenja konusa obično se izvede tzv. plastika cerviksa, kojom se modelira ostatni dio vrata maternice i smanjuje mogućnost postoperacijskog krvarenja.

LETZ je oznaka za zahvat kojim se odstranjuje transformacijska zona vrata maternice niskovoltažnom „dijatermijskom petljom“ – električnom omčom. Pritom nastane rez i koagulacija duž linije reza. U svakodnevnoj uporabi pojam LETZ odnosi se na samu tehniku (primjenu električne omče) kojom se odstranjuje transformacijska zona, na LETZ biopsiju, odnosno uzimanje uzoraka vrata maternice s bilo kojeg njegovog dijela, i na LETZ konizaciju, odnosno odstranjivanje dijela vrata maternice u obliku konusa.

Kod LETZ zahvata vrat maternice je pošteđen, jer rez ne prodire u dubinu, već se tkivo odstranjuje površinski. Naime, tek je nakon zahvata i patohistološke provjere odstranjenog tkiva moguće točno utvrditi je li lezija odstranjena u cijelosti. S obzirom na to da visokofrekventna struja koagulira krvne žilice, krvarenje pri zahvatu je oskudno, a „plastika“cerviksa nepotrebna. Zbog toga što je minimalno invazivna, ova metoda osobito se preporučuje ženama koje još nisu rodile.

Ciste Bartholinove žlijezde smještene u donjoj trećini velikih usana žene nastaju kao posljedica prethodnih upalnih procesa ili ožiljaka nakon traume, zbog kojih dolazi do začepljenja izvodnog kanala žlijezde i nakupljanja sekreta. Sekundarnom bakterijskom infekcijom sekreta nastaje akutna upala (Bartholinithis) praćena snažnim bolom i crvenilom. U toj je fazi moguće izlječenje primjenom antibiotika širokog spektra. Međutim, dođe li do nakupljanja gnojnog sekreta (apscesa), potrebno je skalpelom napraviti inciziju žlijezde i drenažu (vađenje gnoja iz rane pomoću drena).

Budući da je ta upala često recidivna, po smirivanju akutne faze uputno je napraviti konačni kirurški zahvat, koji može biti:

• marsupijalizacija – everzija (izvrtanje) rubova žlijezde čime se postiže trajna drenaža žlijezde ili
• ekstirpacija (odstranjivanje) Bartholinove žlijezde kroz rez na unutarnjoj strani velike usne.

Zahvat se izvodi pod općom anestezijom, a pacijentica se sljedećeg dana otpušta kući. Zbog mogućnosti krvarenja u operiranom području nužno je da je paijentica pošteđena tjelesnih napora tijekom sljedeća dva do tri tjedna. Odstranjeni preparat šalje se na patohistološku analizu.

Septum (pregrada rodnice) prirođena je anomalija rodnice koja rodnicu može dijeliti na dva dijela ili postojati u samo jednom segmentu rodnice. Pregrada rodnice može biti uzdužno ili poprečno položena. Tegobe uzrokovane pregradom rodnice obično se javljaju u adolescenciji, a manifestiraju se kao bolne menstruacije. Također u adolescenciji se obično pri spolnom odnosu javlja bol ili se pregrada otkrije pri rutinskom ginekološkom pregledu.

Pregradu rodnice moguće je korigirati kirurškim putem, pod općom anestezijom. Uz pregradu rodnice česte su i anomalije razvoja maternice. Zato jeprethodno potrebno napraviti kompletnu dijagnostičku obradu kako bi se eventualno uočila nazočnost drugih anomalija ginekoloških organa te razmotrila potreba, odnosno mogućnost njihove istovremene kirurške korekcije.

Kod dobroćudnih tumora može se raditi o cistama lojnih žlijezda, cistama Bartholinove žlijezde te mucinoznim i inkluzijskim cistama. Osim cističnih tvorbi, vide se i solidni dobroćudni tumori, kao što su fibromi, lipomi, hidradenomi te pigmentirani madeži.

Dobroćudni tumori stidnice najčešće se manifestiraju kao bezbolne otekline, oštro ograničene prema okolnom tkivu. Kirurški zahvat izvodi se pod lokalnom ili općom anestezijom, pri čemu se tumor mora odstraniti u cijelosti. Pacijentica se otpušta kući sljedećeg dana. Odstranjeni tumor šalje se na patohistološku analizu.