Abdominalna i vaginalna histerektomija

Ginekološke operacije

Ginekološke operacije izvode se kad je potrebno odstranjivanje maternice ili jajnika zbog dobroćudnih tumora, mioma maternice, endometrioma ili drugih cističnih tvorbi jajnika.

ABDOMINALNA HISTEREKTOMIJA (EKSTRAKCIJA MATERNICE)

Abdominalna histerektomija izvodi se u općoj anesteziji. Prije zahvata mokraćni se mjehur isprazni uvođenjem trajnog katetera kroz mokraćnu cijev. Kateter najčešće ostaje u mokraćnom mjehuru 2 do 3 dana. Nakon pranja i dezinfekcije operacijskog polja, liječnik rezom iznad pubičnih dlaka otvori trbušni zid. Maternica se odvoji od susjednih organa i podvežu se određene krvne žile. Nakon toga se maternica ekstrahira u cijelosti, sa ili bez jajnika i šalje se na patohistološku analizu.

VAGINALNA HISTEREKTOMIJA (EKSTRAKCIJA MATERNICE VAGINALNIM PUTEM)

Vaginalna histerektomija operacijski je zahvat kojim se maternica ekstrahira kroz rez na rodnici. Indikacije za vaginalnu histerektomiju u velikoj su mjeri podudarne s indikacijama za abdominalnu histerektomiju, ali ovaj je zahvat tehnički zahtjevniji. S druge strane, oporavak pacijentice i hospitalizacija znatno su kraći u usporedbi s oporavkom pacijentica kojima je izvedena abdominalna histerektomija. Operacijski zahvat počinje kružnim rezom kojim se preparira cervikalna fascija i odvoji mokraćni mjehur. Potom se stražnjom incizijom ulazi intraperitonealno, nakon čega se podvežu sveze maternice, a potom se maternica ekstrahira. Dodatna prednost zahvata je mogućnost kvalitetnijeg rješenja pridruženih defekata dna zdjelice i eventualno prisutne statičke inkontinencije. Stjenka rodnice na kraju zahvata dodatno se učvršćuje krajevima sveza maternice radi sprečavanja mogućeg naknadnog defekta (cistocela, enterocela).

Pacijenti moraju biti svjesni da nijedan medicinski zahvat nije u potpunosti bez rizika. Unatoč naročitoj pažnji usmjerenoj prema svakom pacijentu i svakom operativnom zahvatu, u pojedinim slučajevima postoji mogućnost komplikacija tijekom ili nakon operativnog zahvata. U većini slučajeva komplikacije je moguće odmah primjetiti i mogu se pravovremeno otkloniti. No, uvijek treba imati na umu da ozbiljnost pojedinih komplikacija operacije može čak i ugroziti život pacijenta.

Moguće komplikacije tijekom operacije:

• ozljede susjednih organa – rizik je veći u slučajevima kad je pacijentica bila i ranije operirana, što za posljedicu ima eventualne priraslice ili poremećenu anatomiju. Navedene se ozljede najčešće uoče i zbrinu tijekom zahvata, ali u rijetkim slučajevima moguća je manifestacija ozljeda susjednih organa i nakon zahvata
• vrlo jako, nekontrolirano krvarenje koje zahtijeva transfuziju krvi.
• Postoperativne komplikacije:privremeno oslabljena funkcija mokraćnog mjehura – iako ova pojava najčešće ne zahtjeva liječenje, može se liječiti privremenim urinarnim kateterom
• infekcije – infekcije urinarnog trakta, rane, upale pluća, upale potrbušnice ili sepse, a sve se uspješno liječe primjenom antibiotika. Eventualna postoperacijska kila rješava se ponovnim operativnim zahvatom
• crijevna opstrukcija ili ileus – nastaje vrlo rijetko, kao posljedica privremene paralize crijeva ili priraslica unutar trbušne šupljine. Tada je neophodno napraviti dijagnostiku, a u nekim slučajevima potrebno je ponoviti operativni zahvat.
• krvni ugrušci i začepljenje žila – nastaju iznimno u slučajevima tromboze ili začepljenja žila, npr. u plućima širenjem ugrušaka (plućna embolija, moždani udar). Mogu dovesti do oštećenja organa zbog slabe opskrbe krvlju. Rizik povećava dugotrajno ležanje.
• oštećenja kože, mekih tkiva i živaca – ove su komplikacije također izrazito rijetke, a uzrokovane su injekcijom prije, za vrijeme ili nakon operacije. Takve ozljede obično prolaze same od sebe unutar nekoliko tjedana i rijetko uzrokuju dugotrajne poteškoće.
• bolan ožiljak – ožiljak u području abdominalnog reza može postati osjetljiv ili bolan.